Učenici 8.c i 8.b razreda su 24.4.2026., uz pratnju profesorice Jelene Tomić, istraživali važne dijelove života Marka Marulića. Tijekom tog dana proučavali smo tko je bio Marko Marulić, što je radio, kako je živio te zašto je važan za hrvatsku književnost i kulturu. Posebnu pažnju posvetili smo njegovu životu u Splitu. Razlog našeg istraživanja bio je taj što se taj tjedan obilježava Dan hrvatske knjige (22.4.), pa smo željeli bolje upoznati jednog od najvažnijih hrvatskih književnika.
Tijekom obilaska grada čitali smo natpise, tražili odgovore na pitanja i razgovarali o onome što smo vidjeli. Kasnije nas je profesorica ispitivala pitanja da provjeri jesmo li izvršili zadatke. Također smo se morali fotografirati pored važnih mjesta za Marka Marulića. Prvo smo posjetili kip Marka Marulića koji se nalazi na Voćnom trgu. Saznali smo da je kip napravio i poklonio gradu Ivan Meštrović, a stihove pjesme, napisane na kipu, napisao je Tin Ujević. Drugo mjesto koje smo posjetili, je Papalićeva palača. O njoj smo saznali da je tamo Marulić predvodio hrvatske humaniste i da ju je izgradio Juraj Dalmatinac. To je bilo mjesto rasprava, razmjene ideja i intelektualnog razvoja. Upravo na takvim mjestima razvijao se splitski humanizam, a Marulić je bio jedan od njegovih najvažnijih predstavnika. Marulić je bio povezan s europskim humanističkim krugovima, osobito s talijanskim renesansnim misliocima koji su imali velik utjecaj na njegov rad. Kad smo došli do trećeg mjesta, odnosno do Stare gradske vijećnice, saznali smo da je Marulić tamo radio. U Marulićevo vrijeme taj prostor bio je središte javnog i društvenog života. Upravo su se na tom trgu okupljali građani, trgovci i intelektualci, pa je vrlo vjerojatno da je i sam Marulić ondje dolazio i sudjelovao u raspravama i kulturnom životu grada. Kuća obitelji Marulić je četvrto mjesto o kojem smo istraživali. Nalazi se blizu katedrale sv. Duje. Iznad ulaza u kuću nalazi se obiteljski grb. Cijela kuća je preuređena u gotičkom stilu. U oporuci Marulić nedovršenu kuću ostavlja svome bratu Aleksandru. Zadnje mjesto, koje smo posjetili, je Marulićev grob koji se nalazi u crkvi sv. Frane. Marulić je tamo pokopan jer se tamo pokapaju samo najugledniji Splićani i jer je bio snažno povezan sa svojim rodnim gradom i njegovim vjerskim životom. Ta crkva bila je važna za tadašnje stanovnike Splita, a Marulićevo posljednje počivalište ondje pokazuje koliko je bio cijenjen i poštovan. Njegova povezanost s vjerom vidljiva je i u njegovim djelima, koja često govore o moralnim vrijednostima, vjeri i ispravnom životu. Marulićeva djela bila su pisana na latinskom jeziku, što je omogućilo da budu čitana diljem Europe. Veći dio svog života Marulić je proveo u Splitu, gdje je radio i stvarao. Grad Split u to je vrijeme bio važno kulturno i trgovačko središte, što je omogućilo razvoj ideja i umjetnosti. Marulić je u Splitu pisao svoja najpoznatija djela, među kojima se posebno ističe ep „Judita“. To djelo ima veliko značenje jer je napisano na hrvatskom jeziku, čime je Marulić pridonio razvoju književnosti na hrvatskome jeziku. Osim književnog rada, Marulić je bio i obrazovan čovjek koji je poznavao filozofiju, teologiju i povijest. Njegovo obrazovanje i široko znanje omogućili su mu da stvara djela koja su bila razumljiva i zanimljiva različitim čitateljima. Važno je istaknuti da se danas smatra Ocem Hrvatske Književnosti jer je svojim pisanjem na hrvatskom jeziku postavio temelje za daljnji razvoj književnosti.
Ja mislim da je to bio lijep i praktičan način učenja o jako važnom dijelu hrvatske književnosti. Puno smo naučili o Marulićevom radu i njegovom utjecaju. Iako smo puno o njemu saznali, smatram da to nije sve i da ima još puno toga za naučiti.
Lucija Čveljo, 8.c
